Novosti

Međunarodni dan kave – 1. listopada 2021.

“Zapamtite, svijet je počeo, oprostite, ići k vragu onoga trenutka kad smo dragim ljudima rekli da nemamo vremena s njima popiti kavu.” – rečenica je hrvatske književnice Julijane Matanović iz predgovora Kolokvija o kavi knjige I na početku i na kraju bijaše kava. Pronalazite li i sami vremena za ispijanje kave s najmilijima ili vam dani prolaze vrtoglavom brzinom u svakodnevnim obavezama?

Izložbom knjiga I na početku i na kraju bijaše kava, koja pokazuje zastupljenost kave u književnosti, povijesti i znanosti, u prostoru čitaonice, u petak 1. listopada 2021. godine obilježavamo Međunarodni dan kave. Kava nikada nije bila popularnija. Jedno je od najomiljenijih svjetskih pića. Procijenjeno je da se dnevno popije 3 milijarde šalica kave, a broj se i dalje povećava. Inicijalna ideja ovoga dana je globalna proslava putovanja kave od farmi do opskrbljivača kave i prilika da se oda priznanje svim muškarcima i ženama diljem svijeta koji vrijedno rade na plantažama uzgajajući kavu koju toliko volimo.

Vjerujemo da je i vama kava napitak s kojim rado započinjete svoj dan, stoga navratite u knjižnicu i posudite knjigu o kavi. Doznajte mnogobrojne zanimljivosti o nazivu i podrijetku, počecima uzgoja i proizvodnje, kada i kako je kava stigla u Europu i Hrvatsku, koliko je zastupljena u kozmetičkoj industriji, o obredima ispijanja kave, kulinarstvu sve do etnološkoh praznovjerja vezanih uz kavu.

Zanimljivosti o kavi – najpopularnijem napitku na svijetu

Kava je najrasprostranjeniji stimulans na svijetu. U New Yorku popije se sedam puta više kave nego u cijelom ostatku SAD-a. Ipak je Finska zemlja koja popije najviše kave po stanovniku – čak 5 šalica dnevno.

Zanimljivo je da nas prva jutarnja kava “drži” tek nekoliko sati. Ako ste prvu popili ujutro do 9 sati, već oko podne ili 13 sati imat ćete potrebu za drugom, jer je učinak kave oslabio, no, ukoliko kavu popijete nakon 15 sati, ona će djelovati sve do večernjih sati. Iznenadit će vas podatak da ovaj napitak ima više od tisuću sastojaka, među njima ugljikohidrate, proteine, ulja, kiseline i minerale.

U početku su kavu nazivali “qahwah”, što na arapskom znači vino. Kad je od Arapa kava pristigla do Turaka, dobila je ime “kahveh”. Tek poslije su je Nizozemci preimenovali u “koffie”. Od toga su je Englezi nazvali “coffie”, a kod nas je postala “kava”.

Narodna predaja kaže da je kavu još u 14. stoljeću otkrio jedan uzgajivač koza iz Etijopije. Primijetio je da su mu koze neobično živahne nakon što bi jele plod biljke kave. Svoje je otkriće podijelio s lokalnim svećenicima koji su zrnje kave samljeli i pripremili prvu šalicu okrepljujućeg napitka. Nakon konzumacije nisu mogli zaspati pa su čitavu noć bili budni i molili. Glas o neobičnom napitku se ubrzo proširio i kava je krenula u osvajanje svijeta.

Možda nikada ne bismo pomislili na to, ali kava je zapravo voće. Zrna kave dijelovi su voćke čiji plodovi (crveni ili smeđi) nalikuju višnji dok, ona koju konzumiramo, zapravo je sjemenje, koje nazivamo “zrno/zrnje” jer podsjeća na mahunarke, posebno na grah.

“Crno zlato” drugi je naziv za naftu i ona je najprodavaniji proizvod na svijetu. Drugo “crno zlato” koje se najviše kupuje i prodaje je kava. Prema nekim podacima u svijetu ima oko 25 milijuna uzgajivača kave u čak 70 zemalja. Kava je puno više od ukusnog napitka, a u Hrvatskoj je, prije svega, sinonim za ugodno druženje.

Skip to content