Osamnaesti susret Kluba ljubitelja poezije

U četvrtak 24. travnja 2025.g. prostoru male dvorane Gradske knjižnice i čitaonice Ogulin održan je 18.-ti susret Kluba ljubitelja poezije.

Ovaj travanjski susret bio je posvećen 150.-oj godišnjici rođenja jednog od najzapaženijih lirika Moderne, hrvatskog pjesnika Vladimira Vidrića.

S I L E N

U poljskoj vodi tiho mjesec sijeva,

A s grmlja pada preko puta sjen.

Silena vodi bahantka i pjeva.

A s krupnim vrčem koleba Silen.

Polako ide, smije se – i sluša:

„Boginjo, šapće, ustavi se čas.“

K zvjezdanom nebu vrč okrenuv – kuša

I sloni uz nju, bijel i sjedih vlas´.

I tako idu kud se grmlje crni,

Odmiču – staju – dubok smijeh je čut.

Putniče, sustaj, ogledaj se, svrni;

Gle, mjesec sja – i tvoj se bijeli put!

(Pokret, 1904.)

Vladimir Vidrić rođen je 30. travnja 1875.g. u Zagrebu. Studirao je pravo na zagrebačkom i praškom sveučilištu i egzistirao baveći se odvjetništvom. Zbog dijagnosticirane shizofrenije, nemalo, boravio je u Zavodu za umobolne u Stenjevcu. Pjesme koje je zarana počeo pisati spoj su simbolističkih i impresionističkih elemenata. Tematski, Vidrićeva poezija seže u antičku i slavensku mitologiju, preko domaćih pejsaža do aluzija na ondašnju društveno političku stvarnost. Za svog kratkog života objavio je u vlastitom izdanju svega 25-40 pjesama u zbirci „Pjesme“, no unatoč tome što iza sebe nije ostavio zavidan pjesnički opus, oko Vladimira Vidrića splele su se brojne legende, a njegova snažna i samosvjesna pjesnička figura niti danas ne blijedi. Preminuo je u Zagrebu, u Stenjevcu 29. rujna 1909.g.

Poetiku Vidrićevih stihova svojim interpretacijama približili su nam Ljiljana Mamić i prof. Josip Šibarić.

Poezija ogulinskog pjesnika Marka Grbe koja svojom svekolikom raznovrsnošću tema i motiva nadilazi granice zamislivog i opetovano zadivljuje raskoščnošću pjesničkog izričaja, stihovima koji slijede, autor šalje snažnu, sugestivnu poruku pomnog promišljanja i preispitivanja svijeta u kojem živimo.

IZA ŽELJEZNE ZAVJESE

Stradalnicima Ukrajine

Vidiš li ti mene, kako da kažem,

Na kojem jeziku se najbolnije uzdiše?

Kako da ogolim dušu

Da sasvim jasno izbije bol

Koja zadire tako duboko

Da je breme patnje nepodnošljivo teško?

Mnogi će ponuditi savjet,

Nekolicina se ponuditi i da pomogne,

Ali još moram sresti onoga koji to i može…

Vidiš li ti mene, kao što ja vidim tebe,

Kao u zrcalu?

Svaka riječ može pasti kao kamen,

Otvarajući ranu i ostavljajući ožiljak,

Ili pasti kao pahulja,

Djelovati nježno i nestati:

U svakom slučaju posljedica slijedi uzrok,

I u duhu proklija

Bilo sumnja, bilo otajstvo

Prisutnosti drugoga.

Svaki od nas posjeduje blago, pregršt uspomena;

Neki od nas zarana odluče sve tako poduzimati

Ne bi li to blago čim više umnožili,

Znajući da dolazi doba kad će živjeti možda jedino od uspomena;

Drugi je to svijet od ovoga,

U kojem susrećemo draga lica,

U kojem dijelimo iskustva,

U kojem se radi i diše slobodno,

Za razliku od uprizorenja radinosti i slobode,

Kako se to čini u snovima i sjećanjima…

Siromašni uspomenama snuju rat:

Kad krene kiša granata

Od kojih se nitko i ništa ne može skriti;

Koje paraju kroz nastambe, kupole i crkvene tornjeve,

Koje od puteva prave rovove, od oranica kratere,

Koje pustoše cijele gradove,

Od kojih ni u uspomenama nema zaklona:

Pada željezna zavjesa!

S jedne i druge strane zavjese, zrcale se

Simetrije naših sudbina.

Posebnosti ovog travanjskog susreta, čitajući svoje autorske stihove doprinijeli su novopridruženi član Davor Gašpić, Milan Radočaj i prof. Josip Šibarić.

„Doista, poezija može činiti čuda za koju je na dodjeli Nobelove nagrade Gabriel Garcia Marqez kazao da je kao tajna energija nešeg svakodnevnog života, koja čini da zakuha slanutak u kuhinji, koja nas pogađa ljubavlju i proizvodi odraz u zrcalu.“

Susret smo u znak pijeteta preminulom Svetom Ocu priveli kraju člankom „Mir vama“ objavljenom u župnoj tiskovini „ZOV“, ogulinske vjerničke zajednice. Isti je vezan uz susret sa Svetim Ocem u Sarajevu 2015.g. čijoj sam posebnosti osobno svjedočila.

Naredni susret upriličit ćemo 22. svibnja 2025.g. (četvrtak) s početkom u 18 sati.

Zvjezdana Jurjević